Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

Novi „Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost", NN 89/2011.

Dana 01.08.2011. stupio je na snagu novi „Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.“ (NN, 89/11)

Prema novom pravilniku, račun u elektroničkom obliku je dokument koji je ispostavljen kao elektronička isprava u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi (NN, 150/05) te potpisan elektroničkim potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu (NN, 10/02. i 80/08). Pritom primatelj računa treba dati suglasnost da želi primati račune u elektroničkom obliku. (izvor: www.rrif.hr, objavljeno 02.08.2011)

Članak 7, Zakona o elektroničkoj ispravi (NN, 150/05) kaže:

Građa elektroničke isprave sastoji se obvezno od dva neodvojiva dijela:

– općeg dijela kojeg čini predmetni sadržaj isprave (informacije u elektroničkom obliku). Uključuje i naslov primatelja ukoliko je elektronička isprava namijenjena otpremi imenovanom primatelju te

– posebnog dijela kojeg čine jedan ili više ugrađenih elektroničkih potpisa i podaci o vremenu nastajanja (završetka izrade) elektroničke isprave, kao i druga dokumentacijska svojstva.

Uvidom u novi Pravilnik, slobodni smo zaključiti kako je usklađen s regulativom Europske Unije (direktive Europske komisije) te da se bitno ne razlikuje od regulative ostalih država članica EU. Naravno, postoje iznimke. Regulativa u državama poput Poljske, Mađarske i Njemačke ne zahtijeva potpisivanje EDI dokumenata kvalificiranim certifikatom, za razliku od Češke i Slovačke gdje je upotreba kvalificiranog certifikata obavezna, a potpis mora biti uključen u poruku.

Naše je tumačenje da se, prema novom Pravilniku, Hrvatska pridružuje državama poput Poljske, Mađarske i Njemačke, gdje nije nužno koristiti kvalificiran certifikat, već je dovoljno dodati elektronički potpis na svaki elektronički račun. Elektronički račun može biti dostavljen elektroničkom razmjenom podataka (EDI) odnosno nekom drugom poslovnom metodom, ukoliko zadovoljava Pravilnikom propisane uvjete.

Za sve e-Račune dostavljene putem našeg EDInet communicator-a, EDInet koristi vlastiti nekvalificiran certifikat kao dodatnu razinu sigurnosti. Svakoj tvrtci koja ugovori dostavu elektroničkih računa, EDInet dodjeljuje vlastiti nekvalificiran jedinstven certifikat. Stoga, Korisnik nema potrebe kupovati elektronički potpis. Naveden certifikat upisuje se kao tehnički dodatak sklopljenom ugovoru.

Prilikom posljednje revizije porezne uprave Poljske, EDInet sustav zaprimio je potvrdu kako je upravo zbog korištenja nekvalificiranog EDInet certifikata EDinet Arhiva najsigurnija, odnosno osigurava i više od zakonom propisanog.

Sukladno članku 6. Zakona o elektroničkoj ispravi (NN, 150/05), za svaki elektronički račun dostavljen posredstvom EDInet sustava te arhiviran u EDInet Arhivi, jamči se:

jednoznačno obilježje kojim se nedvojbeno utvrđuje pojedinačna elektronička isprava,
jednoznačno obilježje kojim se nedvojbeno utvrđuje identitet osobe koja je izradila elektroničku ispravu,
informacijska cjelovitost i nepovredivost elektroničke isprave,
pristup sadržaju elektroničke isprave tijekom čitavog trajanja dokumentacijskog ciklusa,
oblik zapisa koji čitatelju omogućuje jednostavno čitanje sadržaja.

Iz svega navedenog, možemo zaključiti kako je EDInet sustav potpuno rješenje koje svakom korisniku jamči potpunu sigurnost elektroničkih dokumenata, veću i od propisima tražene.

EDInet će u Hrvatskoj primjenjivati sve zakonima i propisima definirane postupke koje primjenjuje i u ostalim državama. Svim dokumentima pohranjenim u EDInet Arhivi dodat će se i vremenska oznaka (time-stamp). Potrebno je sačekati da sudionici elektroničke razmjene podataka (prije svega, maloprodajni trgovački lanci) stvore vlastite uvjete za zaprimanje isključivo elektroničkih računa.

Na raspolaganju smo za sve upite o cjelovitijem predstavljanju EDInet sustava.

Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}

Integralan tekst „Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost“ nalazi se na linku:

http://propisi.porezna-uprava.hr/index_open.asp?idPropisa=2201&jid=1&ime=Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

Sva pitanja, prijedloge i komentare možete uputiti na email adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

OptimIT